U serijalu "Škole mišljenja u klasičnom liberalizmu" Dr. Ashford proučava 5 različitih škola klasičnog liberalizma / libertarijanizma te utvrđuje njihove sličnosti i razlike. Serijal je namijenjen svakome koga zanima društvo, država i uloga države u društvu kao i svakome koga zanima što je to klasični liberalizam tj. libertarijanizam te kako ta filozofija gleda na pojedince, društvo i državu.

 

1. Uvod

 

Autor: Dr. Nigel Ashford (www.learnliberty.org)

 

Prijevod: Savo Gajić

Obrada: Sloboda i Prosperitet TV & IustitiaTV 

 

Transkript

Osim ako niste totalitarist, odnosno, osim ako ne vjerujete da bi država trebala upravljati svakim aspektom vašeg života, onda podržavate ideju ograničene države. Svi klasični liberali slažu se oko toga da država treba biti ograničena, no ne slažu se oko toga u kojoj mjeri bi trebala biti ograničena, te kako do toga doći.

 

Želimo li pronaći ispravnu ulogu države, odrediti što bi ona trebala raditi, a što ne, moramo postaviti određene smjernice našeg proučavanja. Dr. Ashford određuje te smjernice kroz tri pitanja:

 

1. Kojom metodologijom ili filozofijom ćemo se poslužiti pri odlučivanju o tome koja je uloga države u društvu?

 

2. Zašto bi država trebala biti ograničena? Je li to zbog posljedica državnih aktivnosti ili zbog postojanja prirodnih prava ljudi u koja država ne bi trebala dirati?

 

3. Što je legitimna uloga države u društvu? Što ona treba, a što ne treba raditi?

 

Navedenih pet škola klasičnog liberalizma slažu se oko toga da je sloboda najvažnija politička vrijednost, no razilaze se u ova tri osnovna pitanja.

2. Čikaška škola

 

Autor: Dr. Nigel Ashford (www.learnliberty.org)

 

Prijevod: Matija Magerl

Obrada: Sloboda i Prosperitet TV & IustitiaTV 

 

Transkript

Milton Friedman i Čikaška škola mišljenja empirijskom metodologijom dolaze do zaključka da su greške države obično veće od grešaka tržišta, a posljedice mjera državne vlasti često imaju suprotne ili neželjene posljedice od onih namjeravanih.


Stoga, država treba biti ograničena na četiri osnovne funkcije:

 

1. Pružanje zaštite od vanjskih i unutarnjih neprijatelja kroz vojsku i policiju

 

2. Rješavanje sukoba kroz pravosudni sustav


3. Upravljanje javnim dobrima te sprječavanje negativnih eksternalija


4. Zaštita interesa poslovno nesposobnih osoba poput djece ili mentalno onesposobljenih

 

Pri tome država treba intervenirati tek supsidijarno, kada tržišna rješenja zakažu.

3. Javni izbor

 

Autor: Dr. Nigel Ashford (www.learnliberty.org)

 

Prijevod: Savo Gajić

Obrada: Sloboda i Prosperitet TV & IustitiaTV 

 

Transkript

Država konstantno raste. Zašto? Postoji li način da se ograniči vlast? Dr. Ashford istražuje intelektualnu školu poznatu kao "javni izbor". Teoretičari javnog izbora vjeruju da političare motivira isključivo sebični interes, što znači da oni imaju interes u porastu države izvan njene pravilne, ograničene veličine. To znači da su male, koncentrirane grupe (kao što su udruženja industrije lobiranja) dobile ogromnu moć nad politikom. Ovo dovodi do subvencija i poreznih olakšica za politički favorizirane industrije na uštrb ostalih.

4. Austrijska škola

 

Autor: Dr. Nigel Ashford (www.learnliberty.org)

 

Prijevod: Matija Magerl

Obrada: Sloboda i Prosperitet TV & IustitiaTV 

 

Transkript

- uskoro više

5. Prirodna prava

 

Autor: Dr. Nigel Ashford (www.learnliberty.org)

 

Prijevod: Savo Gajić

Obrada: Sloboda i Prosperitet TV & IustitiaTV 

 

Transkript

- uskoro više

6. Anarho-kapitalizam

 

Autor: Dr. Nigel Ashford (www.learnliberty.org)

 

Prijevod: Matija Magerl

Obrada: Sloboda i Prosperitet TV & IustitiaTV 

 

Transkript

- uskoro više

7. Zaključak

 

Autor: Dr. Nigel Ashford (www.learnliberty.org)

 

Prijevod: Savo Gajić

Obrada: Sloboda i Prosperitet TV & IustitiaTV 

 

Transkript

- uskoro više